Cart

Kakvo je to ulje: “Šoltansko maslinovo ulje sa zaštićenom oznakom izvornosti”

Šoltansko maslinovo ulje sa zaštićenom oznakom izvornosti

Gdje se proizvodi Šoltansko maslinovo ulje?
Područje proizvodnje “Šoltanskog maslinovog ulja” ograničeno je na otok Šoltu i otočiće ispred mjesta Maslinice. Šolta je mali, naseljeni otok u srednjoj Dalmaciji.
Nije sigurno ni danas dali su Grci ili Rimljani donijeli maslinovo stablo na Šoltu ili su je tu našli, kultivirali i raznosili po Sredozemlju.

Kako se proizvodi Šoltansko maslinovo ulje?

Proizvedeno je od maslina koje se odmah nakon berbe nose na uljaru i prerađuju u ulje. Ove masline ubrane su sa prošaranih stabala na kojima je 1/3 plodova potamnila, a 1/3 je još žuto zelene boje. I danas se maslinike obrađuje ručno ili malim tradicionalnim oruđima. Ručnom berbom plodovi ostaju neoštećeni, a i omogućena je selekcija plodova već u samom masliniku te se samo zdravi i najbolji plodovi prikupljaju za proizvodnju Šoltanskog maslinovog ulja kako bi se osigurala ujednačena visoka kvaliteta ulja.

U čemu se razlikuje Šoltansko maslinovo ulje od ostalih maslinovih ulja?

Posebnost i kvaliteta „Šoltanskog maslinova ulja“ proizlazi prvenstveno iz velikog udjela sorte Šoltanke (Levantinke) koje mora biti između 50 i 100%. Nigdje na svijetu nema ove sorte u tolikom postotku kao na Šolti.Ostatak je sorta Oblica koja također daje specifičan okus dalmatinskim uljima. Klima Šolte sa vrućim i suhim ljetima, izloženost buri, minerali u kamenu vapnencu, te specifičan sastav tla i flore zajedno formiraju ovaj svojevrsni proizvod, te mu daju neponovljiv pečat. Iskustvo i znanje šoltanskih maslinara i duga tradicija maslinarstva na Šolti još je jedan od razloga koji Šoltansko maslinovo ulje čine nezamjenjivim.

Garancija izvrsnosti

Šoltansko maslinovo ulje nema nikakovih aditiva, začina ili ulja iz drugih plodova, ono je čisti sok iz ploda masline. Njegovu proizvodnju kontrolira akreditirana kontrolna stanica Biotechnicon iz Splita već u masliniku, nadzire proizvodnju u uljari, spremanje u spremnike u skladištu i na koncu punjenje u boce i označavanje. Sve ove radnje odvijaju se u potpunosti i samo na otoku Šolti, a ne treba ni spominjati da masline potječu isključivo sa stabala iz šoltanskih maslinika.

Maslinovo ulje u kuhinji

Maslinovo ulje najbolje prija kada se njime začine salate i sirova jela ili polije već prženo ili pečeno jelo. Ali, bez obzira na predrasude, maslinovo je ulje iznimno pogodno za prženje i kuhanje, jer je najstabilnije od svih masnoća. Bez problema se može zagrijati do 180 °C što je znatno više od temperature potrebne za prženje i pečenje hrane, grijanjem se ne mijenja u njegova fizikalno-kemijska svojstva, kao ni miris, a čak sadrži i stabilizatore koji štite hranu od gubitka hranjivih tvari tijekom kuhanja.
Tijekom pripreme namirnica s maslinovim uljem “Centar Zdravlja” navodi ove temperature:

  • 130 °C do 145 °C za kuhanje i obradu hrane s visokim sadržajem vode, npr. povrće,
  • 155 °C do 175 °C za pohana jela
  • 175 °C do 190 °C za brzu pripremu u fritezi (bijela riba, kroketi), ali pržiti maksimalno do 5 minuta, jer se korisni i ljekoviti polifenoli raspadaju pri navedenoj temperaturi prženja ako prženje traje dulje od 10 minuta.

Prženjem s maslinovim uljem dobije se manje masna hrana, a više hrskava. Mast zamjenjuje vo¬du, tj. ulje samo obloži namirnicu hrskavom koricom, a namirnica je u biti iznutra skuhana. Za razliku od maslinova ulja, ostala sjemenska ulja prije prodiru u povrće ili meso i čine ga više ma¬snim, a manje hrskavim.
Centar Zdravlja navodi:
Blagotvoran je učinak maslinova ulja na zdravlje
Godinama je poznat blagotvoran učinak mediteranske prehrane na zdravlje pa postoje određene namirnice koje su zajedničke svim mediteranskim narodima i kulturama, a to su žitari¬ce, povrće, mahunarke, voće, riba, razne aromatske biljke, crveni luk i češnjak te, naravno, maslinovo ulje. Ono predstavlja neizostavan dio u pripremanju najvećeg dijela namirnica u medite¬ranskoj kuhinji. Najčešće se upotrebljava kao dodatak jelima i kao takvo sjedne strane obogaćuje okus jela, a s druge olakšava probavljivost određenih namirnica. U mediteranskoj prehrani ma¬slinovo ulje koristi se kao zamjena za ostale masti i ulja, posebno one zasićene i hidrogenirane, i ni u kojem slučaju ne miješa se s drugim masnoćama.
Nutricionisti se slažu u jednome: maslinovo ulje je kralj medu uljima. Pri tome se, naravno, misli na ekstra djevičansko maslinovo ulje koje se dobiva jednostavnim prešanjem i filtriranjem zdravih maslina, pri čemu sadržaj blagotvornih sastojaka ostaje maksimalno očuvan. Ljekovita svojstva maslinova ulja dobro su dokumentirana u znanstvenoj literaturi. Unos ove drevne namirnice pruža zaštitu od kroničnih degenerativnih bolesti i povezuje se sa smanjenim rizikom od bolesti srca, prevencijom karcinoma te snaženjem imunološkog sustava. Također, pri¬pisuju mu se i protuupalna svojstva i zaštitni učinak na želučanu sluznicu, a sadrži nezasićene masne kiseline, nužne za moždane aktivnosti, za održavanje procesa mišljenja i osjećanja i nesmetan prijenos informacija u mozgu.

Maslinovo ulje bogato je vitaminima, i to vitaminima topljivim u mastima, A, D, E i K. Vitamin A najznačajniji je za fiziologiju vida, štiti kožu i sluznicu od različitih infekcija i zaraznih bolesti. Povoljno utječe i na rad srca i krvožilnog sustava.
Maslinovo ulje sadrži istu tvar kao i lijek ibuprofen – oleokantal. Ova tvar koja je povezana s gor-činom djeluje protuupalno, zato dobro maslinovo ulje treba biti i gorko jer mu to jamči ljekovitost i zaštitno djelovanje na organizam.

Povratak