Šoltanski maslinari, relativno mala certificirana ekološka obiteljska gospodarstva, svi u sustavu zaštite izvornosti:
Anka i Zlatko Burić, najstariji šoltanski ekološki maslinari, koji obrađuju 150 stabala Šoltanke i 100 stabala Oblice, oboje umirovljenici i provode svaku slobodnu minutu u lijepom masliniku sa pogledom na susjedni Vis i Hvar, ona odgojiteljica i profesionalna kuharica, a on inženjer građevine. Želja im je da im unuk jednog dana dođe živit na „najlipši otok na svitu“.
Najveći šoltanski proizvođač maslinovog ulja Filip Marinković, inženjer pomorskog prometa, sa 300 stabala Šoltanke, i 200 Oblice koja je zasadio i obrađivao zajedno sa materom Dragicom i ocem Marinom, vrsnim maslinarima koji su cijeli svoj život proveli sa maslinama. Cilj mu je imat 1.000 stabala i usavršit se u profesionalnog ocjenjivača maslinovih ulja.
Alen Jakupčević sa 240 stabala u ekološkoj proizvodnji od 2011. Uhvatio se maslina prije 15 godina kad se zaljubio i oženio na Šolti, ali tada u pravom smislu: položio je ispit za maslinara, vinogradara i vinara. Živjeti od poljoprivrede i turizma je njegov ideal i dobro rješenje za život na otoku Šolti.
Andro Purtić je magistar povijesti i živi u Beču, sve češće dolazi na Šoltu i brine se o svom malom masliniku sa 120 stabala isključivo sorte Šoltanka. Želi nastavit i usavršit proizvodnju potpuno zdravog maslinovog ulja.
Bernardin Peroš, bivši sveučilišni profesor, dekan fakulteta i prorektor Sveučilišta u Splitu, danas profesor emeritus, uz svoje zanimanje uvijek se na obiteljskom gospodarstvu bavio i maslinarstvom. U zadnjoj je godini prelaza na ekološku proizvodnju. Danas drži 140 stabala Šoltanke i 80 starih Oblica. Svoje profesionalne ambicije prenio je i na maslinarstvo sa ciljem da i tu ostavi trag.
Nikola Cecić Karuzić, načelnik Općine Šolta već treći mandat, inače inženjer strojarstva, proveo svoj radni vijek na rukovodećim položajima u metalnoj industriji. Obitelj se bavi maslinarstvom od pamtivjeka, on i supruga Marinka drže 200 stabala Šoltanke. U zadnjoj je godini prelaza na ekološku proizvodnju. Cilj je da mu se sin, a i što više drugih mladih Šoltana uključi u proizvodnju ekološkog ekstra djevičanskog ulja premium kvalitete.
Iz relativno malog, ali klimatski i geološki kompleksnog i raznolikog područja otoka Šolte rođena su ova naša maslinova ulja s kojima se imate priliku poigrati i uživati ih u stotinama kombinacija s vrhunskim jelima“, rečeno je na promociji u Splitu. Zlatko Burić, iz agilne maslinarske Udruge „Zlatna Šoltanka“ koja je još 2016. godine izborila europsku zaštitu izvornosti Šoltanskog maslinova ulja ističe: „Jedan od davno definiranih ciljeva Udruge “Zlatna Šoltanka” je afirmiranje Dalmacije kao top-maslinarske regije, unapređenje proizvodnje i podizanje kvalitete dalmatinskih maslinovih ulja. Tražili smo i našli istomišljenike: entuzijaste, ambiciozne i marljive dalmatinske maslinare i stručnjake, koji su i ranije svaki na svoj način radili na istom cilju, a s kojima smo zajedno razvijali brand i usavršavali proizvodnju.
MASLINOVO ULJE – funkcionalna hrana?
U projektu ARISTOIL koji bi trebao doprinijeti jačanju konkurentnosti maslinovih ulja s Mediterana s obzirom na njihovu ljekovitost, sudjelovale su Španjolska, Italija, Grčka, Cipar i Hrvatska. Primarna je ideja projekta Aristoil bila da se analiziraju ulja iz 5 mediteranskih zemalja po pitanju udjela fenola i sastava fenola jer se fenoli smatraju glavnim komponentama maslinovog ulja koje pridonose zdravstvenom aspektu. Europska je unija još 2012. godine, na temelju niza znanstvena istraživanja, taj zdravstveni aspekt prepoznala i priznala po pitanju prevencije bolesti krvožilnog sustava. Tada je odredila minimalnu koncentraciju fenola od 250 miligrama po kilogramu ulja. Rezultati ovog projekta pokazali su pak da hrvatska ulja imaju izuzetno visoki potencijal po tom pitanju, čak smo i među svim zemljama partnerima imali najveći postotak ulja koja su zadovoljavala tu legislativu, rekla je koordinatorica projekta prof. dr. sc. Tea Bilušić s Kemijsko-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Čak 97 posto hrvatskih ulja ima povećani udio fenola s prosječnim udjelom od 655 miligrama po kilogramu, od minimalnih 250 koliko propisuje EU. Španjolska ima 95 posto ulja koja zadovoljavaju taj uvjet, a manji im je i prosječan udio fenola – 521 mg/kg. Grčka ulja su na 70-ak posto, ciparska na 60 posto, a talijanska na 55 posto, pritom im je i prosječni udio fenola bitno niži.
Tijekom tri godine, od 2016. do 2018., ispitano je 4.000 uzoraka da bi se vidio udio fenola i njihovi sastavi. Bilušić pojašnjava da su fenoli velika skupina spojeva, neki od njih karakteristični samo za masline. Jedna od najzanimljivijih je oleokantal, zaslužan za pikantnost ulja, a riječ je o protuupalnom spoju koji se smatra izrazito vrijednim za kronične bolesti.
Da, EU je priznala maslinovom ulju blagotvornost po pitanju krvožilnog sustava, ali poznato je, rekla je Bilušić, da fenoli utječu i na dijabetes, reumatoidne i neurodegerativne bolesti, karcinome, procese starenja, bolesti jetre, epigenetske promjene i slično. Maslinovo ulje je funkcionalna hrana i mi smo željeli vidjeti da je došlo vrijeme da takav proizvod i označimo, ne samo kao prehrambeni već i zdravstveno vrijedan proizvod. To bi mogao biti put maslinarima, između farmaceutske i prehrambene industrije, da i na taj način plasiraju proizvod koji će imati veću tržišnu vrijednost, rekla je Bilušić. Prednost naših ulja je što se ulje u pravilu prerađuje isti dan, a što je teško postići, rekla je, ako se radi o intenzivnoj proizvodnji. Rezultati analiza pokazali su da je Šoltansko maslinovo ulje po količini fenola na samom vrhu liste svih zemalja učesnica. Prosječne vrijednosti preko 1.400 mg po kg ulja, a jedno ulje sadrži čak nevjerovatnih 1.900 mg!
Želite isprobati jedno od najboljih maslinovih ulja na svijetu?
Posjetite naš webshop i naručite jedno od najboljih maslinovih ulja na svijetu na kućnu adresu.